Uganda
Izvor: Wikipedija
|
|||||
Geslo: For God and My Country (engleski, "Za Boga i moju zemlju") |
|||||
Himna: Oh Uganda, Land of Beauty | |||||
![]() |
|||||
Službeni jezik: | engleski | ||||
Glavni grad: | Kampala | ||||
Predsjednik: | Yoweri Museveni | ||||
Predsjednik Vlade: | Yoweri Museveni | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
81. po veličini 236.040 km² 15,39% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2000.): - Gustoća: |
42. po veličini 24.699.073 105/km² |
||||
Neovisnost: | od Ujedinjenog Kraljevstva 9. listopada 1962. | ||||
Valuta: | ugandski šiling (100 centa1) | ||||
Vremenska zona: | UTC +3 | ||||
Internetski nastavak: | .ug | ||||
Pozivni broj: | 2562 | ||||
1 izvan uporabe |
Uganda je država u istočnoj Africi, bez izlaza na more. Graniči na sjeveru sa Sudanom, na istoku s Kenijom, na jugu s Tanzanijom, na jugozapadu s Ruandom te na zapadu s DR Kongom. Od 1971. do 1979. njome je vladao Idi Amin.
[uredi] Stanovništvo
Prema UN-ovoj procjeni Uganda ima 2005. godine oko 28,324,000 stanovnika i 63 raznih etničkih zajednica uključujući 28,000 Engleza, 164,000 Hindusa, 7,600 Arapa, 900 Francuza, 27,000 Konkana i 257,000 Gudžarata. Ostalo stanovništvo pripadaju domaćem crnačkom stanovništvu koje pripada skupinama Bantu, Sudanskim crncima, zatim skupine Nilota) i nešto Pigmeja, organizirani su po plemenima čija je najveća grupa narod Ganda 3,682,000; Chiga 2,176,000; Lango 1,562,000; Masaba 1,250,000; Ankole 2,483,000, Hutu 1,517,000; Acholi 1,227,000, Teso 1,339,000; Soga 2,153,000. Ostale grupe broje manje od 1,000,000 ljudi, to su: Alur, Banyoro, Bari, Amba, Bwisi, Gungu, Gwere, Haya, Hema, Hima, Kakwa, Kamba, Karamojong, Kenyi, Kikuyu, Kongo, Konjo, Kumam (Nilotsko pleme), Lendu, Lingala, Lugbara, Luhya, Luo, Ma'adi, Mangbetu, Mening, Nande, Nyole, Okebi, Twa pigmeji, Ruruli, Sebei, Swahili, Teuso, Tooro, Topotha, Tutsi.
Kultura
Uganda sa svojim šarolikim stanovništvom različitog porijekla nema jedinstvenu kulturu, ali se može govoriti o četiri tipa različitih kultura domaćeg stanovništva. -50% pučanstva čine Bantu crnci koji nastanjuju južne djelove zemlje, oni su i najranija grupa koja je pristigla u Ugandu. Plemena što pripadaju Bantuima u Ugandi su Baganda, Banyoro, Basoga, Bagishu, Banyankore ili Banyakole, Bakiga, Batooro ili Tooro, Bakonjo ili Konjo, Bamba, Bagishu, Basamia-Bagwe, Bakenyi ili Kenyi, Baruli i Banyole. Bantua ima i u središnjim te istočnim dijelovima zemlje. Po svojoj boji puti, mnogo su svjetliji od Sudanskih crnaca. -Lugbara, Madi, Okebu, Bari i Metu glavni su predstavnici tamnoputih Sudanaca, a i njihovi jezici im imaju drugačije porijeklo od bantu jezika. -Istočnosudansku grupu zastupaju narodi Lango iz grupe Nilota kojoj pripadaju plemena Lango, Karamojong, Iteso, Kuman i Kakwa). Oni su se kao jedan narod doselili iz Etiopije, nastanili se u raznim krajevima zemlje, što je dovelo do različitosti među njima. Tako je pleme Sebei po kulturi i staništu postalo planinskim Nilotima, i čija je glavna kulturna karakteristika uzgoj velikih stada stoke. Luo su druga grupa Nilota, nastanjeni u južnom Sudanu. Glavne grupe su im Acholi, Alur, Jonam i Jophadola. Narod Basamia što se povezuje sa Luoima, u stvari su Bantui. -Pigmejci, maleni crnčići, pripadaju skupinama Bambuti (Mbuti) i Batwa ili Twa, ljudi su kamenog doba, koji žive od lova sakriveni duboko u džungli.
![]() |
||
Alžir | Angola | Benin | Bjelokosna Obala | Bocvana | Burkina Faso | Burundi | Čad | Džibuti | Egipat | Ekvatorska Gvineja | Eritreja | Etiopija | Gabon | Gambija | Gana | Gvineja | Gvineja Bisau | Južnoafrička Republika | Kamerun | Kenija | Komori | Demokratska Republika Kongo | Republika Kongo | Lesoto | Liberija | Libija | Madagaskar | Malavi | Mali | Mauricijus | Mauretanija | Maroko | Mozambik | Namibija | Niger | Nigerija | Ruanda | Sejšeli | Senegal | Sijera Leone | Somalija | Srednjoafrička Republika | Sudan | Svazi | Sveti Toma i Princip | Tanzanija | Togo | Tunis | Uganda | Zambija | Zelenortska Republika | Zimbabve |
||
Teritoriji: Kanari | Mayotte | Reunion | Sveta Helena | Zapadna Sahara |
Nedovršeni članak Uganda koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.